Ribe i ribolov

Zbog svojih malih dimenzija i malenog volumena vode, šaranolov na ribnjaku znatno ovisi o meterološkim promjenama. Vrlo učinkovit u proljeće i u jesen, dosta je težak zimi i ljeti…

Na ribnjacima uglavnom vlada mir i ribe su tu uvijek na oprezu. Treba dakle biti diskretan i izbjegavati sve suvišne pokrete.

Ribnjak ili jezerce, umjetni je biotop kojeg je čovjek stvorio i oduvijek koristio kao ribogojilište. Voda je tu uskladištena nasipom. Suvišak vode, nazvan ispust omogućuje evakuaciju viška vode u razdoblju kada kiše obiluju. Najdublja zona nalazi se na mjestu gdje se ribnjak prazni radi prikupljanja riba ili samo za njihovo brojenje. Pražnjenje ribnjaka vrši se najčešće na jesen jer je rukovanje s ribama olakšano zbog niskih temperatura. Pored toga, punjenje je osigurano čestim kišama.

Postoji vrlo veliki broj različitih ribnjaka ovisno o njihovoj veličini, prirodi dna, kakvoći vode, okolnim poljima i zasadima. Neka su siromašna i njihova ribogojilišna proizvodnja je ograničena, druga su pak bogata ribom koja se u njima razmnožava lako i obilno. Šaranaš se mora znati prilagoditi posebnim uvjetima koji vladaju u svakom od njih i primijeniti odgovarajuću tehniku ribolova.

Za vjetrovitih dana poželjno je loviti blizu obale koju tuče vjetar jer valovi koji je udaraju urušavaju je i bacaju u vodu kukce i razne crve.

Tijekom sezona…

Zimi, šaranaš je često prisiljen na odmor jer je ribnjak prekriven ledom ili je jednostavno prazan. Tijekom cijelog zimskog razdoblja šaran znatno smanjuje svoju prehrambenu aktivnost, i život se u tom obitavalištu odvija usporenim tokom.

S prvim suncem u veljači i ožujku ribnjak oživi. Vodeno bilje ponovno raste, plankton se umnožava, a šarani se počinju sve više i sve češće kretati u potrazi za hranom. Između travnja i svibnja, okupljaju se u uvalicama zaštićenim od vjetra i svugdje gdje se voda zagrijava brže. U nekoliko tjedana, moraju povratiti izgubljenu težinu i energiju, a koja im je neophodna za predstojeću mrijest.

Ljeti, zbog velikih vrućina, voda svakim danom gubi nešto kisika, stoga se šarani tada hrane uglavnom vrlo rano ujutro, kasno navečer i noću.

Početkom jeseni, prve kiše ponovno potiču njihovu prehrambenu aktivnost. Trebaju si osigurati dovoljno zaliha prije prvog leda. Zatim slijedi zima i ciklus se ponavlja.

Najbolji način za otkrivanje zanimljivog mjesta je promatranje, jer šaran otkriva svoju nazočnost skokovima iznad vode i to najčešće u zoru ili u sumrak, ili pak običnim izranjanjima na površinu.

Najbolja ribolovna mjesta

Nije uvijek lako odabrati dobro ribolovno mjesto na ribnjaku. Osnovni kriterij za njihovo određivanje jest godišnje razdoblje.
Proljeće je bez sumnje najbolja sezona za ribolov šarana na ribnjaku. U to doba najbolje mjesto posjeduje tri osobine: plitko dno prekriveno je travama i smješteno blizu obale gdje je dubina manja negoli na drugim mjestima, između 1 i 2 metra. Taj se plitki sektor mora nalaziti u osunčanoj zoni, i u zavjetrini hladnih istočnih i sjevernih vjetrova.

Ljeti, najdublje zone, blizu nasipa, daju najbolje rezultate. Pritoke i sve sjenovite zakrčene obale treba također istraživati.
U jesen, najbolja mjesta treba tražiti u zavjetrini kao što su rukavci ili ogranci ribnjaka.
Zimi šarani opet idu prema najdubljim sektorima ribnjaka, duboke jame usred vode ili zone blizu akumulacijskih bazena, jer je tu voda najtoplija.

Dodajte u vodu za namakanje sjemenki 10 cl nekog voćnog sirupa predviđenog za ljudsku prehranu, po litri vode, istog mirisa kao i boilie, da im pojačate aromu i ukusnost.

Strategija primamljivanja

U nemogućnosti pronalaženja mjesta karakterističnih za šarane, primamljivanje navikavanjem* nekoliko dana unaprijed postaje neizbježno radi postupnog privikavanja šarana da se dođu hraniti na izabrano mjesto. Poželjno je bacati 20 do 30 boilia ili 2 kg kukuruza svaki dan, tijekom tri dana prije početka ribolova. Ako je mjesto gdje su šarani vidljivo aktivni jasno utvrđeno, dovoljno je primamiti jedino na dan ribolova.

Za primamljivanje kukuruzom treba predvidjeti količinu od 4 do 5 kg po danu lova i 2 kg po danu privikavanja. Glede boilia, po danu lova dovoljan je 1 kg, a po danu primamljivanja treba dodati 200 do 300 g. Takva strategija vrijedi za lijepe sezone, u proljeće i ljeti.

Zimi, primamljivanje se treba smanjiti, a korišteni proizvodi sastojati od malokaloričnih i lako probavljivih sastojaka. Neophodno je da sjemenke budu dobro iskuhane a boilie siromašne proteinima. Najviše odgovara primaljivanje s topljivom koncem usred dubokih zona i drugih zimskih pozicija.

Plivajući sistem: tijelo sistema 0,30 mm, štoper, anti-tegl* 55 cm, trolisno olovo 70-80 g, perla amortizer, bačvasta vrtilica, predvez od upredenice 30 cm, udica broj 4 s plivajućom boiliom na dlaki.

Prilagođeni sistemi

U pravilu, na ribnjaku je dno muljevito i često prekriveno vodenom vegetacijom. Osobito zanimljiva za šarane jer su bogata hranom svake vrste (ličinke kukaca, bilje, razni otpaci), takva mjesta ipak nisu laka za ribolov, a glavna je teškoća u prezentaciji mamca koji ni u kojom slučaju ne smije upasti i zaglibiti se u mulj, već treba biti stalno vidljiv iznad dna. U tim uvjetima najprikladniji je plutajući sistem.

Za razliku od jezera, na ribnjacima nije neophodno loviti na daleko, niti s velikom težinom, olovo od 70 do 80 g sasvim zadovoljava. U slučaju mamčenja s plutajućim boiliama, dobro je pojačati im plovnost postavljajući prvo na dlaku perlicu od plutajuće spužve ili kuglicu od polistirena. Koristi li se kukuruz, mamčenje se izvodi na način da se na dlaku postavi prvo zrno kukuruza, zatim komadić spužvice ili pluta, pa opet zrno kukuruza, potom komadić spužve ili pluta i tako redom.

Kada je šaran u fazi prehrambene aktivnosti, svakodnevno obilazi mjesta bogata hranom. Blizina vodenih trava garantira mu nazočnost brojnih kukaca i sitnih životinjica, a prepreke mu pružaju sigurnost i druge izvore hrane. Ali on obilazi i rubove otoka, plaže blagog nagiba, zone gdje postoje značajne razlike u dubini i općenito sva mjesta gdje hrane ima u izobilju.